Klovićevi dvori, 6. rujna
Nakon vrlo uspješne i zapažene izložbe „Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma“ održane krajem 2008. godine u Galeriji Klovićevi dvori, želja nam je hrvatskoj, ali i inozemnoj publici podastrijeti doprinose hrvatskih umjetnika u stvaranju najvećega pokreta u likovnoj umjetnosti na početku 20. stoljeća. Pripremom izložbe „Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj“, koja će se od 6. rujna do 6. studenoga 2011. godine održati u Galeriji Klovićevi dvori, Zagreb se uključuje u velika europska kulturna središta koja širenjem spoznaja o vlastitoj kulturi potvrđuju pripadnost europskom kulturnom identitetu i obogaćuju ga vlastitim doprinosom.
Antologijskom izložbom „Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj“ sa oko tri stotine izložaka po prvi se puta cjelovito valoriziraju i prezentiraju hrvatski dosezi ovoga umjetničkog pravca u svim umjetničkim izričajima. Vrhunskim likovnim ostvarenjima slikarstva, skulpture, grafike i grafičkoga dizajna, arhitektonskim rješenjima te vrsnim književnim, kazališnim, filmskim i glazbenim prinosima izložba rekonstruira duhovno i kulturno ozračje u kojem ekspresionizam nastaje i uključuje se u šire tokove europskih umjetničkih strujanja.
Ekspresionizam u Hrvatskoj javlja se relativno rano i to podjednako u književnosti, likovnim umjetnostima, kazalištu. Štoviše, nekoliko časopisa koji izlaze 1920. godine dokazuje dobru recepciju ekspresionizma, a niz važnih (njemačkih) časopisa koji su promovirali ovaj stil bili su u opticaju u Hrvatskoj od samog početka Prvog svjetskog rata. Pojavom izložbi Hrvatskog proljetnog salona (1916.) uočavaju se jasne naznake ekspresionističke doktrine i u likovnim umjetnostima.
Izložba će predočiti umjetničke priloge ekspresionizmu mnogih poznatih autora poput primjerice: Miroslava Krleže i Antuna Branka Šimića u književnosti, Blagoja Berse i Borisa Papandopula na području glazbe, zatim pionirskih radova Drage Iblera i Ignjata Fischera u segmentu arhitekture, kao i slikarskih inovatora Ljube Babića, Marina Tartaglie, Zlatka Šulentića ili Milivoja Uzelca da spomenemo samo neke. Jedan od najtransparentnijih vidova ekspresionizma ostvaren je u crtežu i grafici, čiji su uspješni predstavnici Vilko Gecan, Marijan Trepše ili Sergije Glumac.
Ova interdisciplinarna prezentacija ekspresionizma u Hrvatskoj, koji je kao rijetko koji umjetnički pravac na različite načine interpretiran i valoriziran, ispravit će nedostatak izostanka cjelovite sinteze ekspresionizma u hrvatskoj umjetnosti. Istodobno, izložba je i nastavak, sveobuhvatnih zahvata u stilski pregnantno povijesno tkivo umjetničkih praksi 20. stoljeća, poput iznimno posjećene i zapažene izložbe Avangardne tendencije u hrvatskoj umjetnosti, 2007. godine, koja s novom izložbom dijeli i podjednak autorski tim vođen stručnim autoritetom prof. dr. Zvonka Makovića.
Osim prof. Makovića, koji je autor stručne koncepcije izložbe, u pripremama sudjeluje niz eminentnih stručnjaka relevantnih za pojedina područja: Tvrtko Jakovina (povijesni kontekst), Lovorka Magaš (grafika), Jasna Galjer (grafički dizajn), Dragan Damjanović (arhitektura), Krešimir Nemec (književnost), Ana Lederer (kazalište), Eva Sedak (glazba), Maja Đurinović (ples) i Daniel Rafaelić. Kustosica izložbe je Iva Sudec.
Galerija Klovićevi dvori, dakle, već 6. rujna otvara novu izložbenu sezonu velikim izložbenim prosedeom strastveno i buntovno – izložbom ekspresionizma u Hrvatskoj.
Radujemo se Vašem dolasku!
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||