Bez obzira na veliku nezaposlenost, u Hrvatskoj postoje kadrovi koji i u godinama recesije bez problema i prilično brzo pronalaze posao. Među zanimanjima koja imaju budućnost, a neka su već sada deficitarna na zavodima za zapošljavanje, nalaze se liječnici, farmaceuti, informatičari...
U nekim gradovima nedostaje učitelja razredne nastave, odgajatelja, socijalnih radnika i inženjera. Tražena je i većina uslužnih zanimanja. Tako već godinama nedostaje konobara i kuhara, posebno u turističkoj sezoni.
Analiza stanja na tržištu rada, preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te lokalni i regionalni razvojni planovi trebali bi definirati jasne potrebe za radnom snagom u Hrvatskoj, kako to već odavno rade u razvijenim zemljama. Naime u Europi se zna kakve će biti potrebe za radnicima 2020. godine. Tako se zbog porasta interesa za njima, zanimanjima budućnosti smatraju poslovi u informatičkoj tehnologiji, farmaciji, biotehnologiji, uslužnim djelatnostima i kemijskoj tehnologiji.
Provjerili smo koja su zanimanja najbrže 'odlazila' s burze rada u prošloj godini na zagrebačkom, splitskom, riječkom, osječkom i varaždinskom području.
U 2010. u Zagrebu su na posao najkraće čekali diplomirani naftno-rudarski inženjeri, radnici bez zanimanja, glačarice, maturanti gimnazije, učitelji razredne nastave, domaćice zrakoplova, elektroinstalateri, kućne pomoćnice, profesori biologije, više medicinske sestre, zidari, tesari i liječnici. Među traženijima su bili i profesori njemačkog jezika, magistri farmacije, diplomirani informatičari i diplomirani inženjeri računalstva.
Na području Splitsko-dalmatinske županije prošle godine najtraženiji su bili prodavači, čistačice, administrativni službenici, konobari, kuhari, sobarice, učitelji razredne nastave, komercijalisti, vozači teretnog vozila, pomoćni radnici u kuhinji, ekonomisti, odgojitelji u vrtiću. Od zanimanja s fakultetskom diplomom posao su najbrže pronalazili liječnici.
Upravo stoga podružnica HZZ-a u toj županiji smatra da treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika za zidare, tesare, mehaničare poljoprivredne mehanizacije, bravare, stolare, konobare i kuhare, te tehničare za mehatroniku, medicinske sestre i medicinske tehničare.
Zanimanja koja nedostaju na varaždinskom tržištu rada su: diplomirani inženjer građevine, diplomirani strojarski inženjer, diplomirani inženjer elektrotehnike, diplomirani inženjer arhitekture, liječnik, psiholog magistar farmacije, profesor engleskog jezika, profesor njemačkog jezika, profesor matematike. Nedostaje također strojarskih inženjera i inženjera elektrotehnike. Trebalo bi školovati i više zidara, tesara, armirača, zavarivača, dimnjačara, šivača tekstila i šivača kože.
Kako smo već pisali, da se i dalje ne bi 'proizvodili' kadrovi kojima se samo puni burza, nego za kojima postoji potreba, Ministarstvo obrazovanja osnovalo je povjerenstvo koje će do početka ljeta srezati upisne kvote za neke škole. Ta nova upisna politika trebala bi uvažiti zahtjeve tržišta, ali i preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanja.
Ivana Barać
Izvor:danas.net.hr
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||