Kada bi se i u Hrvatskoj porezi prikazivali čim nastanu, kao u većini država EU, a ne isključivo u trenutku naplate, zbog čega nenaplaćeni porezi ne prikazuju ukupan porezni teret, vidjelo bi se da Hrvati plaćaju veće poreze nego ostatak Europe, piše u analizi "Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji" Mihaela Bronić s Instituta za javne financije.
Ukupan porezni teret u Hrvatskoj, odnosno udjel svih poreza i doprinosa u BDP-u, od 2000. do 2009. bio je malo niži od prosjeka EU-27 te malo viši od prosjeka EU-12 (samo nove članice). No kada se ubroje nenaplaćeni porezi, koji su u Hrvatskoj 2010. iznosili su oko 12 mlrd. kuna, te ukupno nenaplaćeni doprinosi oko 2 mrld. kuna slika se mijenja.
Struktura ukupnih poreznih prihoda u Hrvatskoj značajno se razlikuje od prosjeka EU-27 i nešto manje od prosjeka EU-12. Svugdje dominiraju doprinosi, ali je u Hrvatskoj i EU-12 snažnije izraženo oporezivanje potrošnje (uglavnom PDV-om), a u zemljama EU-27 oporezivanje dohotka.
Nenaplaćeni porezi i doprinosi u Hrvatskoj su u kriznim godinama 2009. i 2010. svake godine rasli za više od 3 mlrd. kuna.
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||